EGIPAT

(3000. – 333. pr. Kr.)

Egipatska država  „ dar Nila“ dostigla je visoku razinu kulturnog, umjetničkog i društvenog razvoja. Egipatsko carstvo trajalo je cca 2500 godina. Stari Egipćani su živjeli u stanju duhovne vedrine, njihova religija je čovjeku prva ponudila ideju spasa. Njihove grobnice su stoga replike svakidašnjeg života, a zidne slike, reljefi i skulpture koje u njima nalazimo zrače smirenošću i skladom. Nisu samo one opis njihovih običaja i svakodnevnica tu je i način odijevanja koji se nije znatno mijenjao kroz stoljeća. Nosili su se odjevni predmeti pravilnih linija koje upućuju na društveni rad, disciplinu i hijerarhiju. Egipatska povijest dijeli se na tri razdoblja: staro, srednje i novo kraljevstvo.

Staro kraljevstvo

(2650. – 2190. g. pr. Kr.)

U Starom kraljevstvu karakteristike ženskog ruha činila je tkanina pravilnog pravokutnog oblika, to su bile pregače čvrsto pritegnute uz tijelo, a držale su je jedna ili dvije naramenice. Gornji je dio često razotkrivao grudi a, donji padao do gležnja. Muškarci su oko bokova ovijali kratku drapiranu lanenu ili pamučnu pregaču koju su vezivali pojasom a, nazivali su je SCHENTI (ŠENTI ).

Srednje kraljevstvo

(1991. – 1075. g. pr. Kr.)

U Srednjem kraljevstvu karakteristika je više šentija  odjevenih jedan preko drugog. Njihova brojnost , dužina i plisiranost upućuju na vii društveni položaj nositelja.

Novo kraljevstvo

(1570. – 1075. g. pr. Kr.)

U Novom kraljevstvu javlja se CALASIRIS (KALASIRIS) nošnja, krojena i plisirana do gležnja duga košulja – tunika s rukavima ili naramenicama podrijetlom iz Sirije. Muškarci su ga nosili ispod ili preko šentija a , žene su ga kombinirale s plisiranim plaštom  učvršćenim na prsima. Tkanine su fine i gotovo prozirne posebice kada je riječ o višim društvenim slojevima. Egipćani su tkaninu životinjskog podrijetla smatrali nečistom tako da su rijetko koristili vunu. U odijevanju su koristili pamučne i lanene tkanine najbolje kakvoće. Na vrstu, debljinu i boju tkanine utjecalo je i podneblje odnosno vruća pustinjska klima pa su tako tanko tkanje i bijela boja bili idealan izbor za egipatske klimatske uvijete. Nakit je bio bitan detalj u odijevanju, najčešće se nosila zlatna ogrlica ukrašena dragim i polu dragim kamenjem. Što se tiče frizura muškarci i mlade djevojke brijali su glave, žene su uglavnom nosile vlastitu kosu koju su kovrčale, plele i povremeno bojile kanom. Egipćani oba spola brijali su tijelo jer su dlakavost smatrali nečistom. Kosu i tijelo njegovali su uljima, mašću nilskog konja, mirisima, dok su lice naglašeno šminkali.